Crošnjica je urbana šumica posađena na maloj površini, prilagođena urbanim i periurbanim područjima, koju čine autohtone i udomaćene biljne vrste. Ovu šumicu čini više skupina bilja - stabla, grmovi, polugrmovi, trajnice i jednogodišnje bilje.
Urbane šumice doprinose ublažavanju klimatskih promjena vezivanjem ugljika iz atmosfere. Gusta vegetacija i organska tvar u ovim šumicama djeluju kao spremnici ugljika. Smanjuju površinsko otjecanje vode i eroziju tla te vežu na sebe polutante iz zraka i iz tla.
Urbane šumice su domaćini raznolikom spektru biljnih i životinjskih vrsta na relativno malom području. Sadnja drveća u ovim mikrostaništima značajno potiče lokalnu bioraznolikost i povećava populaciju oprašivača, koji su ključni za zdravlje mnogih ekosustava.
Urbane šumice igraju važnu ulogu u stvaranju povoljnijih mikroklimatskih uvjeta u gradovima. Vegetacija smanjuje temperaturne ekstreme, stabla poboljšavaju kvalitetu zraka urbanih područja, smanjuju energiju hlađenja i grijanja te pomažu u ublažavanju efekta urbanih toplinskih otoka pružajući hlad i hlađenje putem evaporacije, snižavajući pritom okolnu temperaturu za nekoliko stupnjeva.
Studije pokazuju da izloženost zelenim prostorima može biti pogodna za psihičko i tjelesno zdravlje. Urbane šumice smanjuju buku, a na sebe vežu i čestice prašine čime dodatno pomažu ljudskom zdravlju.
Ovakav tip urbane šumice moguće je posaditi već na površini od 100 ili više kvadratnih metara.
Zahvaljujući utjecaju čovjeka, konkretno obradi tla, pozitivnom utjecaju na mehanička i hranidbena svojstva tla te njezi biljaka u ranoj fazi razvoja, urbane šumice mogu izrazito iskoristiti svoj potencijal rasta te postići puno veći debljinski i visinski prirast u odnosu na nenjegovane biljke.
Tako već u nekoliko vegetacijskih sezona uzgojena stabla počinju dobivati formu odraslih stabala te se već par godina nakon sadnje može prošetati pravom šumicom.
Na rubni dio urbane šumice obično se sade heliofiti zbog svojih zahtjeva prema količini svjetla. Oni često imaju cvijet, a kasnije i plod, koji je privlačan ljudima i životinjama, kao npr. divlja jabuka, divlja trešnja, sremza, oskoruša, jarebika, brekinja, mukinja, planika, rašeljka, drijen, bazga, pitomi kesten i slične lokalne autohtone vrste.
Samim time Crošnjica je u proljeće vrlo dekorativna i mirisna, a ujedno i vrlo korisna pčelama, ostalim kukcima i pticama. Također, u najniže slojeve po rubu šumice se mogu posaditi trajnice koje cvatu i uljepšavaju izgled Crošnjice tijekom godine.
Šumske sastojine u Hrvatskoj većinom se uzgajaju zbog drvne mase. Pomlađivanje gospodarskih šuma se vrši kad stabla imaju najveću ekonomsku vrijednost. Ciklus traje 100-tinjak godina.
Crošnjica se uzgaja zbog estetskih i ekoloških razloga te joj životni vijek definiraju fiziološki čimbenici samih sastavnica šume (pojedinih biljaka). Fiziološka zrelost stabala nastupa otprilike 3 puta kasnije nego ekonomska zrelost. Tako je i s Crošnjicom, možete biti sigurni da će u njezinom hladu uživati generacije i generacije nakon vas.
Idealna koncentracija biljnih vrsta u urbanoj šumici je 4 do 7 biljaka po kvadratnom metru. Kombiniraju se različite vrste biljaka po preporuci struke, ovisno o podneblju, vrsti tla, dubini tla i okolnim uvjetima.
Savez izviđača Hrvatske, najveća organizacija za neformalni odgoj i obrazovanje djece i mladih u Hrvatskoj i kreativna agencija HEARTH, prva hrvatska i regionalna agencija za društveno odgovorne projekte, zajedno su već osmislili i provode neke od najuspješnijih društveno korisnih projekata.
Projekt CROŠNJICA osmislili su u suradnji sa stručnja- cima šumarske i agronomske struke koji su aktivno uključeni u sve aspekte provedbe projekta.
Hearth thinking&doing d.o.o.
Ulica grada Vukovara 271, 10000 Zagreb
www.hearth.hr / hearth@hearth.hr
